Na što trebate paziti prilikom osiguranja nekretnine u slučaju potresa
Kako se Zagreb i šira zagrebačka okolica nalaze na seizmički vrlo aktivnom području, potres u ožujku 2020. nije nas trebao iznenaditi. Činjenica je da se podrhtavanja tla često događaju na ovom području, ali nijedno od njih već duže vrijeme nije izazvalo oštećenja većih razmjera. Najteže pogođeni posljednjim potresom su središte Zagreba i mjesta epicentra Markuševac i Čučerje, gdje je oštećeno na tisuće zgrada i obiteljskih kuća. Ako vas zanima kako možete osigurati svoju nekretninu u slučaju potresa i na što morate pripaziti, pročitajte o tome u nastavku.
Osiguranje od potresa spada u dopunski rizik
Procjene šteta nastalih potresom još uvijek traju, a mnogi građani kojima su nekretnine uništene ili oštećene pitaju se hoće li im troškove pokriti ugovorene police osiguranja. Poslovna politika osiguravajućih kuća razlikuje se u policama osiguranja koje nude, ali većina osiguranje od potresa svrstava u dopunski rizik. Premda godinama slušamo upozorenja o mogućem snažnijem potresu, vrlo mali broj građana uz osnovno osiguranje ugovara dodatno osiguranje od potresa koje obuhvaća građevinske objekte i pokretnu imovinu unutar njih. Razlog manjeg interesa za dodatno osiguranje od potresa leži i u tome što je ono skuplje jer potres je prirodna nepogoda za koju se ne može točno procijeniti kad bi mogla nastati, već se samo može predvidjeti njegova jačina i mjesto na kojem bi se mogao dogoditi.
Osiguravatelji u svojim policama postavljaju uvjete za naknadu šteta izazvanih potresom, koji su nakon posljednjeg potresa još stroži, a same police takvog osiguranja još skuplje. Većina osiguravajućih kuća propisuje kako jačina potresa mora biti 5 ili više stupnjeva po Mercalli-Cancani-Siebergovoj ljestvici (MCS ljestvici), dok neke priznaju i potres jačine od najmanje 5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici. Kao šteta uzrokovana potresom razumiju se sva oštećenja nastala kao izravna posljedica podrhtavanja tla i to u roku od 72 sata od početka podrhtavanja, te se na to gleda kao na jedan osiguran slučaj.
Pokrivanje troškova sanacije korištenjem sredstava iz pričuve
Mali broj građana koji nisu ugovorili dodatno osiguranje od potresa u svojim policama moći će dio troškova pokriti sredstvima iz pričuve. Upravitelji stambenih zgrada često ugovaraju samo osiguranja od požara i odgovornosti, koja su propisana zakonom, dok se rijetko ugovaraju i dodatna osiguranja među koja spada i potres. Predstavnici suvlasnika mogu ugovoriti police s dodatnim osiguranjem od potresa u ime svih suvlasnika, a upravitelji ih mogu naplatiti računima na trošak pričuve. Teret odgovornosti tako djelomično pada i na same vlasnike odnosno suvlasnike stambenih objekata. Često se događa da predstavnici stanara u zgradama koje zahtijevaju obnovu, a koja se plaća iz pričuve, nailaze na otpor dijela suvlasnika. Nemotiviranost upravitelja zgrade, odnosno predstavnika kao i samih suvlasnika uzrokuju nemar i neodgovorno ponašanje koje je posljedično dovelo do toga da će troškove sanacije većina građana morati platiti iz vlastitih džepova.
“Zagrebačko područje spada u najugroženija područja kojima prijeti opasnost od potresa u Hrvatskoj”
Kako se pripremiti za budućnost?
Zagrebačko područje spada u najugroženija područja kojima prijeti opasnost od potresa u Hrvatskoj. Posljednji je otkrio pravo stanje stambenih objekata u Zagrebu, što je dovelo do prebacivanja krivice za njihovo zanemarivanje s gradonačelnika na građane i obrnuto. Posebna se pozornost mora pridati obnovi starih stambenih objekata, ali i odgovornoj izgradnji novih objekata koje ovaj potres također nije zaobišao.
Sporost u donošenju zakona o obnovi Zagreba nakon potresa ogleda se u činjenici da isti nije stupio na snagu niti gotovo dva mjeseca nakon samog potresa. Odugovlačenje sanacije zbog administrativnih pitanja predstavlja i ugrozu sigurnosti za same građane jer mnogi objekti se dodatno oštećuju svakim naknadnim podrhtavanjem tla, koja još uvijek nisu prestala. Kako bi se u budućnosti izbjegla situacija kakvu imamo danas, preporuča se osigurati svoju imovinu, jer upozorenja o novim mogućim potresima ne jenjavaju. Još važnije od toga je uložiti u obnovu i održavanje stambenih objekata kako bismo zaštitili svoju sigurnost, ali i sigurnost drugih.
