Stranim državljanima dozvoljeno je kupovati sve nekretnine u Hrvatskoj, osim poljoprivrednih zemljišta, čije je stjecanje određeno posebnim zakonom i nekretnina koje se nalaze u zaštićenim područjima prirode. Za fizičke i pravne osobe s područja Europske unije vrijede isti uvjeti kao i za hrvatske državljane, dok za one koji se nalaze izvan Europske unije vrijedi pravilo reciprociteta. To znači da fizičke i pravne osobe s područja izvan Europske unije mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj samo ako naši državljani smiju kupovati nekretnine u njihovim državama, te uz to moraju dobiti i suglasnost Ministarstva pravosuđa. Nekretnine mogu kupiti i pravne osobe koje imaju sjedište u Hrvatskoj, ali su u vlasništvu stranih državljana.
Prevladava interes za kupnju nekretnina na hrvatskoj obali
Hrvatska svojim prirodnim ljepotama, netaknutom prirodom i bogatom kulturom privlači mnogobrojne turiste. Zahvaljujući tome, ne čudi što iz godine u godinu sve više raste interes stranih državljana za kupnjom nekretnina u Hrvatskoj. Prema podacima stranice Global Property Guide, najviše stranih kupaca privlače područje Istre, Primorje i Gorski kotar, Splitsko-dalmatinska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija. Grad Zagreb je također privlačno mjesto za kupnju nekretnina strancima, ali ne u mjeri u kolikoj su atraktivna mjesta na obali kao Vir, Poreč, Vodice, Krk, Dubrovnik ili Zadar.
Ista stranica navodi kako je Istra popularna među Nijemcima, Austrijancima, i tradicionalno Slovencima. U Dalmaciji se nekretnine prodaju Šveđanima, Slovacima i Česima, dok su Rusi najviše zainteresirani za Opatiju.
Službene statistike o stranim vlasnicima nekretninama još uvijek nema
Iako su strani državljani sve češći kupci nekretnina na hrvatskoj obali i u glavnom gradu, još uvijek ne postoji službena statistika o tome koliko njih ima vlasništvo nad nekretninama u Hrvatskoj. Očekuje se da će takva statistika biti uvrštena u popis stanovništva sljedeće godine, te ćemo na točne brojke morati pričekati još neko vrijeme. Usprkos tome procjenjuje se da se godišnje proda između pet i sedam tisuća nekretnina stranim državljanima. Pritom je 2019. godina bila rekordna kad je zabilježeno oko 7000 prodanih nekretnina strancima. Otkad je 2013. godine Hrvatska postala članica Europske unije, najviše stranaca koji su kupili nekretnine u Hrvatskoj dolazi iz Austrije, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Rusije, Mađarske, Češke, Slovačke i skandinavskih zemalja.
Nekretnine koje se kupuju su pretežito stanovi i apartmani, zatim kuće, ali i građevinska zemljišta. Osim što kupuju nekretnine za vlastito korištenje, mnogi ih kupuju i kao investiciju što znači da ih iznajmljuju pri čemu zapošljavaju domaće stanovništvo da dočekuje goste.
Jesu li stranci poželjni kupci nekretnina među hrvatskim građanima?
Dok neki građani, pogotovo prodavatelji nekretnina, jedva čekaju strane kupce pod pretpostavkom da će oni izdvojiti veći iznos kako bi kupili nekretninu, drugi im zamjeraju kupnju nekretnina jer se hrvatski standard često ne može usporediti s onim kakve imaju bogate i razvijene države čiji državljani mogu jeftinije kupiti nekretnine u Hrvatskoj. Mnogi se boje da će, nastavi li se trend kupnje nekretnine među strancima, hrvatska obala biti rasprodana, dok s druge strane mnogi ne vide ništa loše da se u nedostatku domaćih kupaca okrenemo strancima.
