Krajem listopada ove godine Skupština Grada Zagreba izglasala je potpisivanje Ugovora između Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije kojim se osniva Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.
Osnivači Fonda su Republika Hrvatska s osnivačkim udjelom od 70%, Grad Zagreb s osnivačkim udjelom od 20% te Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija s osnivačkim udjelima od 5% svaka.
Fond će obavljati poslove pripreme, organizacije i provedbe obnove zgrada koje su oštećene u potresu i pratiti provedbu programa mjera obnove.
Potresom u ožujku 2020. godine oštećeno je gotovo 26.000 privatnih zgrada i zgrada javne namjene, od kojih se najveći dio nalazi u samom Zagrebu, njih 24.000. 98,5 % zgrada je u privatnom vlasništvu, dok ostatak čine zgrade javne namjene. Najveća oštećenja pretrpjele su gradske četvrti Donji grad, Gornji grad – Medveščak, Gornja Dubrava, Maksimir, Podsljeme i Sesvete.
Procijenjena šteta iznosi gotovo 86 milijardi kuna, što je otprilike 60% godišnjeg državnog proračuna.
Republika Hrvatska osigurala je zajam Svjetske banke u iznosu od 200 milijuna dolara, a Europska komisija je iz Fonda solidarnosti EU-a dodijelila 683,7 milijuna eura. Bespovratna sredstva u iznosu od 89 milijuna eura već su isplaćena u kolovozu kao predujam. Prijedlog Europske komisije još treba odobrenje Europskog vijeća i parlamenta nakon čega će se sredstva moći koristiti i iskoristiti u roku od 18 mjeseci.
Vlada Republike Hrvatske je u proračunu prenamijenila 100 milijuna kuna za obnovu zabatnih zidova, krovišta, dimnjaka, dizala i stubišta, a kroz Fond za zaštitu okoliša osigurala je dodatnih 41 milijun kuna za nabavu i sufinanciranje nabave kondenzacijskih bojlera.
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat izjavio je kako su osigurana sredstva u proračunu Ministarstva, te u 2021. godini iznose 903,7 milijuna kuna, 2022. godine 1,3 milijarde i 2023. godine 1,9 milijarde raspoloživih sredstava.
Građani koji su već krenuli u obnovu svojih nekretnina oštećenih potresom i koji su izvršili radove hitne sanacije, mogu prema pozivu iz lipnja 2020. godine koje je objavilo Ministarstvo zatražiti povrat utrošenih sredstava.
Previđeno je da obnova oštećenih zgrada kreće na proljeće 2021. godine, ali građani mogu već sada krenuti s izradom projekata obnove, zahvaljujući već donesenom zakonodavnom okviru.
Što donosi Prvi program mjera obnove zgrada oštećenih potresom?
Dan nakon osnivanja Fonda objavljen je Prvi program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije.
Provedbeni je akt Zakona o obnovi i razrađuje njegove odredbe, definira faze pripreme prije izvođenja radova obnove i ulogu samog Fonda.
Programom se utvrđuju način obnove i vezane mjere i aktivnosti obnove ili uklanjanja oštećenih zgrada javne namjene, višestambenih zgrada, poslovnih i stambeno-poslovnih zgrada, te obiteljskih kuća na području grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije.
U organiziranu obnovu uključit će se ovlašteni inženjeri i arhitekti koji će ispravno konstruirati građevine sigurne na potres, a stručnjaci koji prate dostignuća u potresnom inženjerstvu i izvođači radova pobrinut će se dovesti oštećene zgrade čim prije u funkciju.
