Vlada će osigurati 28.5 milijardi kuna za obnovu područja pogođenih potresom

Točno godinu dana nakon potresa koji je pogodio Zagreb, na Građevinskom fakultetu održana je Prva hrvatska konferencija o potresnom inženjerstvu – 1CroCEE. Konferencija je trajala tri dana i okupila je domaće i strane stručnjake i predavače u području potresnog inženjerstva, a cilj je bio povećati razinu svijesti o seizmičkoj aktivnosti kojoj smo imali prilike svjedočiti posljednjih godinu dana, potresima u Zagrebu i Petrinji.

Premijer Andrej Plenković tom je prigodom iznio podatak kako je potres iz ožujka 2020. godine u Zagrebu i okolici oštetio 25 tisuća zgrada i kuća, dok je šteta procijenjena na 86 milijardi kuna, što otprilike iznosi 60% državnog proračuna.

Šteta na području Banovine nastala potresom krajem prosinca prošle godine iznosi oko 41,6 milijarde kuna.

Podsjetio je kako je vlada nakon potresa u Zagrebu vrlo brzo definirala htine, srednjoročne i dugoročne mjere. Osigurana je jednokratna pomoć od 12.000 kuna za obnovu krovišta, dimnjaka, zabata i nabavu kondenzacijskih bojlera, te je za ovu mjeru odobreno 1466 zahtjeva. Najavio je da će se jednokratna novčana pomoć povećati s 12.000 kuna na 20.000 kuna.

Potres u Petrinji krajem prošle godine izazvao je nova oštećenja na zgradama i kućama na širem zagrebačkom području, stoga je produljeno sufinanciranje privremenog smještaja do 1. ožujka 2021. godine svima onima koji se ne mogu vratiti u svoje domove. Do sad je za potrebe sufinanciranja privremenog smještaja isplaćeno 6,7 milijuna kuna.

Kako će izgledati model obnove?

Premijer je najavio da će 80% konstrukcijske obnove snositi država, županija i gradovi, dok će preostalih 20% morati izdvojiti vlasnici. Osobe slabijeg imovinskog statusa, osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine bit će oslobođene i tih 20% participacije. Do sada su stigla 5.435 zahtjeva za obnovu i dodjelu novčane pomoći.

Vlada je trenutno u procesu osiguravanja sredstava za obnovu, rekonstrukciju i revitalizaciju područja pogođenih potresom i to u iznosu 28.5 milijardi kuna, što je oko 22% potrebnih sredstava.  Radi se o 3,8 milijardi eura od kojih bi 2,4 milijarde bile osigurane kroz međunarodne financijske institucije, a 1,4 milijarda eura iz europskih izvora.

Europski izvori su Fond solidarnosti za obnovu Zagreba iz kojeg će biti izdvojeno  684 milijuna eura, iz Mehanizma za oporavak i otpornost planira se izdvojiti gotovo 600 milijuna eura, dok je iz Višegodišnjeg financijskog okvira realocirano 111 milijuna eura.

Govoreći o međunarodnim financijskim institucijama, već je potpisan zajam od 184 milijuna eura iz Svjetske banke, razgovara se o dodatnih milijardu eura od Europske banke, 900 milijuna eura od Razvojne banke Vijeća Europe i 300 milijuna eura od Europske banke za obnovu i razvoj. Uz to će se morati dodati i sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, slijedom zahtjeva nakon štete nastale na Banovini.  

Izvor: Vlada Republike Hrvatske

Pročitajte još

5 znakova da je došlo vrijeme za zamjenu usisavača

Usisavač je jedan od najvažnijih aparata u svakom kućanstvu. Pomaže nam održavati naše domove čistima i urednima, ali kao...

Komentari

Povezano

5 znakova da je došlo vrijeme za zamjenu usisavača

Usisavač je jedan od najvažnijih aparata u svakom kućanstvu....

Vodič za odabir umjetničkih djela za dnevnu sobu

Ako mislite da vam dnevna soba izgleda nepotpuno ili...

Ostanimo povezani!

Pratite nas i na Instagramu