Zašto se plaća spomenička renta, kome i u kojem iznosu?

Ako poslovnu djelatnost obavljate unutar prostora koji ima svojstvo kulturnog dobra, već ste upoznati s obvezom plaćanja spomeničke rente. Za sve one koji nisu, skrećemo pozornost na to što je spomenička renta, kad se ona plaća i u kojem iznosu.

U obvezi plaćanja spomeničke rente su fizičke i pravne osobe koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, te obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline. 

Prihod od spomeničke rente koristi se isključivo za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, 60% iznosa uplaćuje se u korist grada ili općine u kojima je ubrana, a preostali dio od 40% uplaćuje se u državni proračun za provođenje nacionalnog programa koji je definiran u Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 

Spomenička renta dijeli se na direktnu i indirektnu. Kod  direktne, osnovica za plaćanje spomeničke rente je korisna površina poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline. Mjesečno se plaća od 1 do 4 kune po četvornome metru korisne površine poslovnog prostora. Visinu određuju gradovi ili općine u Republici Hrvatskoj, a plaća se u godišnjem iznosu prema rješenju o utvrđivanju spomeničke rente, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

Indirektnu spomeničku rentu moraju plaćati fizičke i pravne osobe koje obavljaju djelatnosti za koje je takva obveza propisana, bez obzira na prostor u kojem se te djelatnosti obavljaju. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti to su trgovina na veliko duhanskim proizvodima, trgovina na veliko parfemima i kozmetikom, trgovina na malo duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama, telekomunikacije (osim održavanja komunikacijske mreže i prijenosa radijskog i televizijskog programa), novčarsko posredovanje, pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih fondova te djelatnosti kockanja i klađenja. Plaća se po stopi od 0,05%, a osnovica za obračun je ukupni prihod ostvaren obavljanjem prethodno navedenih djelatnosti.

Fizičke i pravne osobe koje su obveznici spomeničke rente moraju nadležnim tijelima do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje spomenička renta, dostaviti podatke o korisnoj površini poslovnih prostora.

Porezna uprava je zadužena za poslove utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe spomeničke rente. Fizičke osobe podnose Obrazac SR nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu ili boravištu, zajedno s Prijavom poreza na dohodak, najkasnije do kraja veljače iduće godine nakon godine za koju se sastavlja konačni obračun. Pravne osobe podnose isti obrazac nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu, zajedno s Prijavom poreza na dobit i to do kraja travnja iduće godine, nakon godine u kojoj se sastavlja konačni obračun.

U ožujku 2020. godine dopunom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara definirano je da se fizičkim i pravnim osobama koje su obveznici spomeničke rente može privremeno obustaviti plaćanje kada nastupe okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje primjerice ugrožava život i zdravlje građana, kao što je pandemija koronavirusa. Odluku o tome donosi ministar kulture uz suglasnost ministra financija.  

Izvor: Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

Pročitajte još

Sjajne ili mat kuhinje? Pomažemo vam da lakše odlučite koju ćete izabrati

Za neke ljude izbor između kuhinje visokog sjaja i mat kuhinje je jednostavan izbor. Kao i kod svega ostalog...

Komentari

Povezano

Idealan namještaj za uređenje malog dnevnog boravka

Iako imate mali dnevni boravak, ne znači da ste...

Cijene nekretnina u Hrvatskoj imaju najslabiji rast u posljednje tri godine

Novo izvješće Eurostata donosi podatke o kretanju cijena nekretnina...

Ostanimo povezani!

Pratite nas i na Instagramu