Vlada kreće u izmjenu zakona o obnovi koji je na snazi tek godinu dana, kao i svih pratećih zakona i podzakonskih akata. Kroz dosadašnje aktivnosti uočeni su problemi koji koče obnovu. Izmjene i dopune zakona tek trebaju proći kroz javnu raspravu, a nakon toga će biti usvojene u Hrvatskom saboru po hitnom postupku.
Cjelokupnoj javnosti je jasno kako obnova potresom pogođenih područja ide jako sporo. U Zagrebu su uklonjena samo tri objekta koje je oštetio zagrebački potres prije godinu i pol dana. Ključni problemi su uređivanje imovinsko-pravnih odnosa i vlasništva, te legalizacija nekretnina koji onemogućavaju da se obnova pokrene. Novim zakonom trebalo bi se propisati da neriješena pitanja vlasništva ne stvaraju prepreku obnavljanju objekata.
Velik broj zgrada u Zagrebu ima neriješene imovinsko-pravne odnose, pa će se država na njih upisati kao privremeni vlasnik kako bi ih se moglo obnoviti. Novost je da će se obnavljati i ilegalno izgrađeni objekti, rušit će se opasne zgrade bez suglasnosti vlasnika, te će se graditi zamjenski višestambeni objekti.
Jedan od prijedloga je da građani Zagreba čiji su stanovi stradali u potresu, budu oslobođeni plaćanja troškova obnove, koje bi između sebe podijelili država i Grad Zagreb u omjeru 70:30. Problem je što trenutno zaduženost grada Zagreba iznosi 20 posto proračuna, pa bi se moglo dogoditi da grad ne može osigurati sredstva.
Izmjene zakona obuhvatile bi i isplatu novčane pomoći. Planira se uvođenje modela predfinanciranja kojim bi se osigurala sredstva iz europskih ili svjetskih izvora financiranja. Građani će moći sami obnavljati svoje objekte, pod stručnim nadzorom.
Uvest će se europski pragovi javne nabave propisani europskom direktivom kojima je uređeno do koje mjere ih uređuju pravila Europske komisije, a pod kojim pravilima Hrvatska može sama uređivati javnu nabavu. Prag jednostavne nabave od 200.000 kuna trebao bi se podići na oko milijun kuna, a prag od 500.000 kuna na oko 39 milijuna kuna.
