Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine obvezalo se potpisivanjem Povelje o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050. godine, izraditi Dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada i prelazak na standard gradnje zgrada gotovo nulte energije (nzeb – nearly zero energy buildings).
Zgrada gotovo nulte energije ima vrlo visoka energetska svojstva te koristi izrazito nisku količinu energije dobivenu iz obnovljivih izvora ili energiju proizvedenu na samoj zgradi ili u njenoj blizini.
Procjenjuje se da u Europskoj uniji na zgrade otpada 40% potrošnje energije i 36% emisije CO2, što ih čini velikim zagađivačima okoliša. Izgradnja zgrada gotovo nulte energije pomaže ostvarenju cilja Europske unije, a to je klimatski neutralna Europa do 2050. godine.
Zakonodavni okvir za gradnju zgrada gotovo nulte energije u Republici Hrvatskoj
EPBD (Energy Performance of Building Directive) je direktiva iz koje proizlaze uvjeti gradnje i moguće obnove prema kriterijima za zgrade gotovo nulte energije. U Hrvatskoj gradnju takvih zgrada propisuju Zakon o gradnji, Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, Dugoročna strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske, Plan za povećanje zgrada gotovo nulte energije do 2020. godine i Program poticanja gradnje novih i obnavljanja postojećih zgrada do standarda gotovo nulte energije.
Svaka nova zgrada za koju se od 1. siječnja 2020. godine podnosi zahtjev za izdavanje građevinske dozvole mora ispunjavati uvjete za izgradnju zgrade gotovo nulte energije. Kod rekonstrukcije i obnove postojećih zgrada Tehničkim propisom se određuju zahtjevi koje zgrada i njeni dijelovi moraju ispuniti i to samo u slučaju dogradnje ili nadogradnje, odnosno kad dolazi do prenamjene negrijanog u grijani prostor i kad je njegova površina veća od 50 m2.
Zgrade gotovo nulte energije značajno doprinose očuvanju okoliša i ugodnijem stanovanju
U Hrvatskoj već imamo nekoliko zgrada koje su izgrađene, a koje udovoljavaju uvjetima gradnje zgrada gotovo nulte energije. Zahvaljujući zakonodavnom okviru u budućnosti će ih biti sve više, jer će biti potrebno ispuniti zahtjeve koji se odnose na vrstu (namjenu) zgrade, njenu lokaciju i oblik.
Glavna odlika takvih zgrada je što su projektirane prema lokacijskim i klimatskim uvjetima, a svojim oblikom maksimalno štede energiju. Prilikom gradnje pazi se i na orijentaciju prema suncu kako ne bi došlo do pregrijavanja prostorija i da bi se energija koja je potrebna za hlađenje održala u okviru dopuštenih granica. Sustavi za zagrijavanje i hlađenje svježeg/filtriranog zraka nemaju vanjske zagađivače, prašinu i alergene, što smanjuje pojavu zdravstvenih tegoba.
Kako za svoje potrebe koriste energiju iz obnovljivih izvora, niži su troškovi za korištenje te energije. U gradnji se primjenjuju najsuvremeniji građevni materijali čijim odabirom zgrada zahtjeva manje održavanja i osiguran joj je duži životni vijek. Idealna su prilika za investiciju, a osim što čuvaju okoliš, namijenjene su i ugodnijem i održivom stanovanju.
