Sredinom prosinca prošle godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o donošenju Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine. Strategijom se želi obnoviti stambene i nestambene, javne i privatne zgrade, a postojeće zgrade prenamijeniti u visokoučinkovite i dekarbonizirane zgrade do 2050. godine.
Prema postojećim podacima, u 2020. godini nacionalni fond zgrada u Republici Hrvatskoj obuhvaćao je ukupnu korisnu površinu od 237.315.397 m2, od toga 178.592.460 m2 stambenih zgrada i 58.722.937 m2 nestambenih zgrada. Ukupna korisna površina fonda stambenih zgrada za obnovu 2020. godine iznosila je 110.143.965 m2, dok je fond nestambenih zgrada za obnovu iznosio 58.722.937 m2. Sveukupna površina zgrada za obnovu obuhvaćala je 168.866.902 m2. Nacionalni fond zgrada Republike Hrvatske za potrebe ove strategije prema namjeni se klasificira u višestambene zgrade, obiteljske kuće, zgrade javne namjene i zgrade komercijalne namjene.
U strategiji su sadržani ciljevi, plan i mjere s mjerljivim pokazateljima napretka za dekarbonizaciju fonda zgrada, energetsku i sveobuhvatnu obnovu, za smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje udjela obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske sigurnosti, smanjenje energetskog siromaštva, za uvođenje inovacija i pametnih tehnologija koje omogućuju zgradama da potpomognu sveukupnu dekarbonizaciju gospodarstva, promicanje održivosti urbanih sredina, elektromobilnosti te zaštite od požara i rizika od pojačane seizmičke aktivnosti.
Glavni cilj strategije je identificiranje djelotvornih mjera za dugoročno poticanje troškovno učinkovite integralne obnove nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine., koji obuhvaća sve zgrade stambenog i nestambenog sektora.
Navedenim mjerama želi se postići ambiciozan klimatski cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 % do 2030. godine.
Predviđa se i postepeno povećanje dosadašnje stope obnove od 0.7% ukupne površine fonda zgrada odnosno 1.35 milijuna m2 godišnje.
Dugoročna strategija u obzir je uzela i okolnosti uzrokovane potresom 22. ožujka 2020. godine koji je pogodio Zagreb i okolicu, te će poslužiti za dodatno naglašavanje pitanja o riziku od pojačane seizmičke aktivnosti te povezivanje seizmičke i energetske obnove kako bi se istovremenim odvijanjem ova dva procesa postigla sinergija.
Da bi se postigli ciljevi određeni Dugoročnom strategijom, u najvažnije mjere spada provedba nacionalnih programa energetske obnove za različite tipologije zgrada. Programi energetske obnove zgrada donose se sukladno Zakonu o gradnji do 30. lipnja 2021. godine te će se u njima točno definirati potrebna financijska sredstva za sufinanciranje.
Udio zgrada koje će u 2050. godini biti obnovljene ovisi o načinu obnove zgrada i ukupnoj veličini fonda zgrada (neobnovljenih, obnovljenih i novih). Predviđa se da će do tada u Hrvatskoj biti stalno nastanjeno 158 milijuna m2 stambene površine. Neće doći do značajne teritorijalne redistribucije stambenog fonda zbog malog udjela novogradnje u odnosu na postojeći fond zgrada, ali će se zbog obnove promijeniti energetska svojstva zgrada. Stopa obnove ovisi o dva ključna faktora, a to su financijska sposobnost vlasnika i društva u cjelini da podrži visoku stopu investiranja u zgrade, te kapacitet građevinskog sektora za izvedbu radova u odgovarajućem opsegu.
Izvor: Središnji državni portal, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine
