Svakih nekoliko godina dogodi se seizmički pomak u načinu na koji živimo i koji potiče značajnu promjenu u ljudskom ponašanju, te mijenja koncept ureda kakav poznajemo u neki novi. Suvremena tehnologija nije iznimka. Ona je katalizator jednog od najvećih pomaka koji je uredski prostor ikad vidio – od dizajna do lokacije i od održivosti do dobrobiti zaposlenika. To je pomak naše generacije. Iako je možda teško vjerovati da su robotski zaštitari i sobe za sastanke kojima upravlja aplikacija, tek početak, ispred nas je još dug put i čeka nas još mnogo sličnih promjena u načinu rada.
Pa kako bi onda moglo izgledati radno mjesto u budućnosti? Pet stručnjaka za uredske prostore iz cijelog svijeta dali su svoju viziju o tome gdje i kako ćemo svi raditi za deset godina.
Arhitekt Norman Foster misli da će uredski prostori biti ‘zeleniji’ u budućnosti, da će novim generacijama biti važan samoodrživ uredski prostor i prostor koji se temelji na unapređenju boljitka života zaposlenika (primjerice da se u sklopu ureda nalazi teretana). Foster također smatra da će uredski prostori biti prirodniji, imati park u koji zaposlenici mogu otići u vrijeme pauze, puno zelenila, vode…
“Mislim da će socijalna agenda biti glavna pokretačka snaga. I tehnologija. Ali i prevladavanje naš prirodnog, ljudskog strah od promjene.”
Direktorica SoHo works (co-working prostora u Londonu), Tanya Wood vjeruje kako će za 10 godina radna mjesta postati ugodnija, bez pritisaka formalnosti tradicionalnog ureda. Isto tako misli da će i radno vrijeme postati fleksibilnije, te da će se manje vremena fizički provoditi u uredima. Zaposlenici će sve više tražiti poslodavce koji osiguravaju i poboljšavaju njihov radni život. S globalnim širenjem coworking prostora stvara se plodno tlo za rad, podršku, zajedništvo.
“Razvoj socioekonomije će biti glavni pokretač. Pod tim mislim da će više međunarodnih putovanja, bolja rodna ravnopravnost (i dijeljenje brige o djeci) i nove tehnologije rezultirati društvom koje želi i treba veći izbor, samostalnost i neovisnost u svom radnom životu.”
Mikael Benfredj, osnivač Patchwork trgovine za prodaju namještaja koju su pretvorili u co-working prostor u centru Pariza misli da tvrtke neće biti odvojene ovako kako su danas. Da možda neće postojati odvojene zgrade ili katovi u zgradi za samo jednu tvrtku. Nada se da će velike tvrtke željeti proširiti svoje vrijednosti i kulturu dublje oko svojih partnera i klijenata. Dizajn će biti sunčaniji – što znači da bi uredski prostori trebali imati veći prostor na otvorenom – i biti pametniji, što znači više automatizacije.
“Vidjet ćemo više integriranih usluga kao što su dječji vrtići, praonice rublja, frizeri, banke i pošte, kao i više propisa – nadzirat će se stvari poput osvjetljenja, udobnosti stolica i radnog vremena. I mislim da će i uredi biti pogodniji za osobe s invaliditetom.”
Savjetnica za uredski dizajn Despina Katsikakis: “Vidjet ćemo raznolik portfelj i fleksibilne radne prostore na zahtjev. Priroda korporativnih i vlastitih osobnih radnih prostora postat će niz lokacija za rad na temelju praktičnosti, funkcije i udobnosti. To će značiti da su puno jednostavniji i da se koriste puno intenzivnije, ali povremeno.”
Također smatra da će postojeće zgrade biti preuređene jer njihova funkcionalnost neće imati striktne granice već će se morati prilagoditi razvoju tehnologije koja nam omogućava da radimo, živimo, učimo i igramo bilo gdje i bilo kada.
Dan Harvey, podpredsjednik Bay Area Occupier Services grupe jedini je koji se osvrnuo na veličinu odnosno otvorenost radnog prostora. Harvey smatra kako će u budućnosti uredski prostori ponovno postati privatniji i zatvoreniji za razliku od današnjih otvorenih prostora.
“Popularan je pristup uklanjanju neurostimulacije kako bi se zaposlenicima omogućilo da rade u svom najboljem kreativnom smislu kao što su recimo kapsule za terapiju i odmor (sensory deprivation tank). I dok u budućnosti nećemo vidjeti manje tehnologije, mogli bismo vidjeti više kontroliranu tehnologiju.”
