Često vam se događa da na posao dolazite odmorni i spremni za nove izazove te vas kroz nekoliko sati lovi umor, razdražljivost i demotiviranost, a primjećujete i to da se nakon nekoliko minuta što napustite svoje radno mjesto osjećate značajno bolje? Možda već patite od nekih kroničnih smetnji, koje nestanu za vrijeme godišnjeg odmora ili produženih vikenda, ali se vrate s povratkom na radno mjesto? Vrlo je moguće da vas vaše radno okruženje čini bolesnima. Osim stresa s kojim se svi nerijetko suočavamo, sve češće se možemo susresti s pojmom ‘sindrom bolesnih zgrada’.
Sindrom bolesnih zgrada (eng. SBS; Sick building syndrome) je pojam popraćen s brojnim i dugogodišnjim studijama. Predstavlja skup simptoma koji se javljaju kod zaposlenika koji su svakodnevno izloženi nekoj radnoj okolini, najčešće dijelu zgrade koji zbog lošeg održavanja i/ili izvedbe ima nepogodno djelovanje na njihovo zdravstveno stanje. Ovisno o broju štetnih utjecaja simptomi se mogu javljati pojedinačno ili u kombinaciji, tj. istovremeno. Simptomi koji se vežu uz SBS najčešće su: glavobolja, suhi kašalj, problemi s koncentracijom, vrtoglavica, mučnina, suha i nadražena koža, umor, preosjetljivost na mirise, opće loše raspoloženje, nadraživanje očiju, nosa i grla.
Loša kvaliteta prostora u kojem se odvija rad dugoročno utječe na zdravlje čovjeka, na njegovu uspješnost i produktivnost na poslu. Dugotrajnim izlaganjem zaposlenici mogu razviti kronične bolesti i zbog toga češće izbivati s posla. Zbog toga nastaju dodatni troškovi za firmu, koji mogu biti veći od troškova koji bi nastali prilikom adaptacije uredskih prostora i stvaranja zdrave okoline.
Najčešće se s tim problemima susreću osobe koje rade u uredima otvorenog tipa, ali istraživanja potvrđuju da se osim ureda problemi javljaju i u zgradama drugih namjena; kao što su škole, vrtići, bolnice, itd. Postoje razni načini s kojima se može poboljšati kvaliteta prostora u kojem boravimo dobar dio dana. Zdrava zgrada osigurava ugodne uvjete s obzirom na toplinu, kvalitetu zraka, vlažnost, količinu prirodnog svijetla i zvučnu izolaciju.
Primjerenim zagrijavanjem i redovitim provjetravanjem prostora kontroliramo kvalitetu zraka, toplinu i relativnu vlažnost zraka. Uredi u kojima temperaturu i vlažnost zraka reguliraju isključivo klima uređaji i gdje ne postoji mogućnost dotoka prirodnog zraka, nužno je uklopiti ovlaživače zraka. Biljke mogu imati pozitivan utjecaj na suhe interijere, ako se unose u većem broju, jer na taj način stvaraju pogodnu mikroklimatsku zonu. Biljni materijal bi svakako trebao biti obavezan dio poslovnih prostora, jer osim znanstveno dokazanog pozitivnog utjecaja na kvalitetu zraka i razgradnju štetnih plinova (sumporovodik, amonijak, metanetiol i sl.), ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje, oporavak, koncentraciju i opuštanje.
Zagađenje bukom je jedan od najčešćih problema, kako u poslovnom prostoru tako i u našim domovima. Problem se lako može riješiti unošenjem raznih tekstura, tepiha, materijala za apsorpciju zvuka (zvukoupijajućih ploča i pregrada), zidnih obloga ili biljaka. Kako bi korisnici prostora kvalitetno odrađivali svoj posao, potrebno je omogućiti dovoljnu količinu prirodnog svjetla. U situacijama u kojima je to teže izvedivo, treba razmotriti opciju reorganizacije ureda kako bi se stvorile veće zone u kojima se duže boravi uz zapadne i južne prozore. U slučaju nemogućnosti istog, potrebno je privremeno postaviti kvalitetnu umjetnu rasvjetu te potražiti drugu lokaciju.
