Na prvu godišnjicu jakog potresa u Zagrebu podsjećamo kako se Hrvatska nalazi na seizmički aktivnom području te nam slijedi privikavanje na podrhtavanja. Nažalost, nijedan potres ne može se predvidjeti pa se tako oni mogu dogoditi bilo gdje i u bilo koje vrijeme. Zahvaljujući kartama potresnih područja koje možemo naći na web stranici Geofizičkog odjela možemo vidjeti gdje u Hrvatskoj postoji značajnija opasnost od potresa.
Karta potresnih područja u Hrvatskoj otkriva da su najugroženiji grad Zagreb, kao i šire riječko i dubrovačko područje. Upravo na tim lokacijama su u prošlosti zabilježeni najsnažniji potresi, primjerice veliki potres u Dubrovniku 1667. godine za koji se prema dostupnim izvješćima i rekonstrukciji pretpostavlja da je bio magnitude 7.4 po Richteru i Veliki zagrebački potres iz 1880. godine čija je snaga iznosila 6.3 po Richteru.
Prema procjenama u cijeloj Dalmaciji mogući su potresi jačine i do 7 stupnjeva po Richteru. Seizmolozi s Geofizičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta uzrok pojačane seizmičke aktivnosti na jugu zemlje vide u podvlačenju Jadranske mikroploče pod Vanjske Dinaride. Idući od sjeverozapada prema jugoistoku, najveći i najjači potresi događaju se na prostoru od Stona i Dubrovnika do Albanije.
Grad Zagreb i njegovo šire područje nalaze se na kontaktu velikih tektonskih jedinica – na sjeverozapadu se nalaze Alpe, na istoku je Panonski bazen, a na jugu Dinaridi. Kako se pojedine tektonske jedinice naguravaju ili podvlače jedna pod drugu, litosfera puca, a pukotine odnosno rasjedi koje nastaju prilikom toga postaju seizmički izvori potresa. Potresi u Zagrebu su posljedica sudaranja struktura panonskog bazena i onih koje su medvedničko-kalničkog pružanja. Procjenjuje se da bi se u Zagrebu mogao dogoditi potres maksimalnog intenziteta 6.5 stupnjeva po Richteru. Slične je magnitude, pretpostavlja se, bio i Veliki zagrebački potres.
S druge strane, kao najsigurnija područja u Hrvatskoj navode se Istra, kvarnerski otoci, Slavonija i Baranja te neki istočni dijelovi Hrvatske uz granicu.
Neugodan osjećaj koji se javlja kod svake jače vibracije ili zvuka, kao i provjeravanje aplikacija koje bilježe posljednja podrhtavanja još će nam neko vrijeme biti sastavni dio života. Kako su seizmolozi složni u tome da ćemo nakon jakih potresa koji su se prošle godine dogodili u Zagrebu i Petrinji osjećati naknadne potrese, ali ne isključuju niti mogućnost novih jakih potresa, podsjećamo da je najbitnije ne paničariti. Tijekom potresa preporučuje se skloniti pod čvrsti stol ili nosivi zid, a nakon što prođe mirno napustiti zgradu. Ispod ruševina potrebno je zaštititi usta i udarati po cijevima ili zidu. Izvan zgrada i na otvorenom pričekajte dok nadležne službe ne objave sve potrebne informacije i upute.
Izvor: Web stranica Geofizičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
