U posljednjoj smo godini raspisivanja poziva za subvencioniranje stambenih kredita, u kojoj imamo čak dva kruga – proljetni i jesenski. Premda je prema prvim najavama prvi krug trebao trajati samo 8 dana, počeo je 30. ožujka, a završio 30. travnja, i u tom razdoblju je ukupno predano 3681 zahtjev. Drugi je to po redu broj pristiglih prijava od kad se pozivi raspisuju, iza rekordnih 4136 prijava 2019. godine. Usprkos pandemiji korona virusa koja nas je zatekla, broj predanih zahtjeva odražava i dalje izniman interes za subvencionirane stambene kredite. Iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja poručuju kako će najesen biti održan drugi krug prijava po istim uvjetima kao i do sada, a budući da je to zasad posljednje najavljeno raspisivanje poziva za subvencioniranje stambenih kredita, možemo i dalje očekivati velik broj zainteresiranih.
Što podrazumijevaju subvencionirani stambeni krediti?
Vladina mjera do sad je pomogla više od 9400 obitelji da povoljnije realiziraju stambene kredite i riješe svoje stambeno pitanje. Stambeni krediti mogu se podići za kupnju stana ili kuće, ili za izgradnju, rekonstrukciju, dogradnju i dovršenje stambenog prostora. Svi uvjeti subvencioniranja nalaze se u Zakonu o subvencioniranju stambenih kredita i regulirani su Naputkom o načinu rada Agencije za pravni promet i posredovanje nekretnina u provedbi tog Zakona. Najvažniji su uvjeti da podnositelji zahtjeva ne smiju biti stariji od 45 godina niti u svom vlasništvu smiju imati drugu nekretninu. Subvencioniraju se krediti za kupnju stana ili kuće, kao i za gradnju kuće do najviše 1.500 EUR po četvornom metru, odnosno krediti u iznosu najviše do 100.000,00 EUR. Subvencioniranje dijela stambenog kredita odvija se prilikom prvih pet godina otplate i kreće se od 30% do 51% iznosa rate kredita. U slučaju da podnositelji zahtjeva u trenutku podnošenja istog već imaju dijete, ili ako u razdoblju subvencioniranja kredita dobiju dijete, omogućava im se produženje subvencioniranja za dvije godine po svakom djetetu. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
Jesu li subvencionirani stambeni krediti donijeli korist ili štetu građanima?
Već se godinama postavlja pitanje koliko su subvencije stambenih kredita zapravo dobre, s obzirom da su jedan od faktora koji je utjecao na porast cijena nekretnina. Isto tako, početkom 2017. ukinuto je oslobođenje od poreza na prvu nekretninu, koje su mnoge mlade obitelji koristile za rješavanje svog stambenog pitanja. Iste godine podijeljene su prve subvencije na stambene kredite, a cijene nekretnina su porasle. Sukladno rastu cijena kupci moraju dizati veće stambene kredite, zaduživati se na ne manje od 15 godina, a država im subvencionira iznos koji je manji od onog koji bi uštedjeli da su samo oslobođeni plaćanja poreza na prvu nekretninu. Usprkos tome, interes postoji, što možemo vidjeti iz broja prijava pristiglih u posljednja dva kruga. Najesen dakle možemo opet očekivati velik broj zahtjeva, dok će cijene vjerojatno blago pasti s obzirom na cijelu situaciju oko pandemije koronavirusa i njenog utjecaja na ekonomiju. Kako će se nakon posljednjeg kruga subvencija pomagati mladima, tek nam ostaje za vidjeti.
