Tržište nekretnina u Republici Hrvatskoj već je godinama na udaru kritika javnosti zbog visokih cijena, osobito u gradu Zagrebu i na priobalju kao atraktivnim lokacijama. Novonastala situacija u kojoj nam COVID-19 prijeti neizvjesnom budućnošću utjecat će na ponudu i potražnju nekretnina i u Hrvatskoj.
Smanjen interes za kupnjom nekretnina
Već se sredinom ožujka 2020. predviđalo da će u idućim tjednima, ako pandemija potraje, svjetsko gospodarstvo biti suočeno s ozbiljnim posljedicama, čemu i svjedočimo. Mnoge je to podsjetilo na krizu 2008. godine, kad je sektor nekretnina bio jedan od najviše pogođenih. Već u prvim danima karantene u Hrvatskoj potražnja za nekretninama je naglo stala, a cijelu stvar je dodatno otežao i potres u Zagrebu. Tržište nekretnina u glavnom gradu Hrvatske bilježi konstantan rast cijena, što je značajno potpomognuto subvencioniranim stambenim kreditima koji se raspisuju od 2017. Do sada su prodavatelji visoke cijene svojih nekretnina opravdavali povećanom potražnjom koja je bila rezultat interesa za subvencioniranim kreditima, zbog čega je dosta kupaca u strahu da ne izgube nekretninu pristajalo na nerealne prodajne cijene.
U protekla dva mjeseca mnogo je ljudi izgubilo svoje poslove, a velik je broj onih koji ne znaju što im budućnost nosi i čija su radna mjesta upitna. Neke su banke potaknute pogoršanjem gospodarske situacije odlučile izaći ususret svojim klijentima koji bi mogli imati problema s otplatom svojih kredita zbog gubitka posla ili smanjenih mjesečnih primanja, te su odobrile moratorij na otplatu kredita. Istovremeno su postrožile uvjete kreditiranja za one koji su tek u postupku rješavanja svog stambenog pitanja, a što se poklopilo s prvim ovogodišnjim krugom prijava za subvencionirane stambene kredite. Usprkos tome, odaziv za subvencioniranje kredita i ove je godine bio visok, s više od 3600 pristiglih zahtjeva. Sve su glasnija mišljenja kako će nakon ovog posljednjeg kruga cijene nekretnina opadati, čemu se nada velik broj građana. Ono što je sigurno je da će na vrijednosti izgubiti stanovi u centru Zagreba oštećeni snažnim potresom. Atraktivna lokacija u centru grada više neće biti na cijeni ako je nekretnina u lošem stanju i ako zahtjeva veće ulaganje u obnovu.
Dnevni najam nekretnina pokleknuo pred pandemijom i potresom
COVID-19 doveo je do prestanka obavljanja mnogih djelatnosti, prilikom čega su mnogi građani ostali bez svog izvora primanja i našli se u problemima kako platiti mjesečne najamnine i režijske troškove. Neki najmodavci odlučili su ili otkazati ili odgoditi plaćanje najamnina svojim najmoprimcima, ali te iste najamnine su za neke od najmodavaca značajan izvor prihoda. Potres u gradu Zagrebu koji je oštetio tisuće zgrada, od čega velik broj u samom centru, donio je probleme iznajmljivačima koji su se bavili dnevnim najmom. Zagreb je već godinama omiljeno odredište turista, a centar grada je zbog svoje turističke ponude i događanja bio izrazito privlačan za sve koji su željeli okušati svoju sreću u dnevnom najmu. Proteklih nekoliko godina svjedočili smo porastu broja nekretnina namijenjenih turizmu, zbog čega je nekretnine za dugoročni najam bilo vrlo teško naći. Cijene mjesečnog dugoročnog najma također su porasle, ali trenutna situacija mogla bi zaustaviti taj trend. Najatraktivniji dio grada, uži i širi centar, vrvio je nekretninama za dnevni najam do ožujka 2020. kad je potres razrušio brojne zgrade i otkrio loše stanje u kojem su se one nalazile. Sektor turizma teško je pogođen ovom krizom, pa su tako i iznajmljivači u Zagrebu koji se bave dnevnim najmom suočeni s velikim brojem otkazanih noćenja. Iz tog razloga su se odlučili okrenuti dugoročnom najmu, što je rezultiralo povećanjem broja takvih nekretnina, pa možemo očekivati da će u narednom razdoblju cijene mjesečnog najma biti povoljnije.
“Neke tvrtke će možda biti prisiljene otkazati zakupe svojih poslovnih prostora, a određeni broj će se okrenuti alternativnom načinu organizacije poslovanja (virtualni uredi).”
Rad od kuće značajno utjecao na zakup poslovnih prostora
Kako bi spasile svoja poslovanja, brojne su tvrtke iz uredskih prostora preselile svoje poslovanje u udobnost domova svojih zaposlenika. Proteklih nekoliko tjedana poslužilo je kao dobra vježba za ispitivanje mogućnosti rada od kuće. Neke tvrtke će možda biti prisiljene otkazati zakupe svojih poslovnih prostora, a određeni broj će se okrenuti alternativnom načinu organizacije poslovanja (virtualni uredi).
Objekti u uslužnim djelatnostima najteže su pogođeni, jer ne samo što su ostali bez izvora prihoda, nego i dalje moraju plaćati skupe zakupe, pogotovo ako im se poslovni prostori nalaze na prepoznatljivim lokacijama. Odgoda plaćanja zakupa i režijskih troškova nailazi na odbijanje dijela privatnih vlasnika poslovnih objekata jer su mnogima oni izvor prihoda. S druge strane, Ministarstvo državne imovine donijelo je Odluku o odgodi plaćanja zakupnine i naknade za korištenje poslovnih prostora. Plaćanje zakupnine tako će biti odgođeno za prva tri mjeseca u odnosu na rok plaćanja počevši od 1. ožujka 2020.
Zaključno (Što nas čeka?)
Jasno je da će se od ove pandemije gospodarstvo dugo oporavljati i da je sektor nekretnina samo jedan u nizu koji će se suočiti s teškim posljedicama. Problem je i što nitko ne zna možemo li u budućnosti očekivati sličan scenarij. Prodaja nekretnina u Hrvatskoj zasad miruje, a s obzirom da nas na jesen očekuje posljednje raspisivanje poziva za subvencionirane kredite, možemo i dalje očekivati potražnju za kupnjom nekretnina. Kad je riječ o iznajmljivanju, situacija će se okrenuti u korist dugoročnog najma nekretnina, kojih će biti više i po povoljnijim cijenama. Zakup poslovnih prostora također je vezan uz gospodarske prilike i sve ovisi o tome kada će se situacija primiriti, ali nerealno je za očekivati da će zjapiti prazni. Pred nama su novi izazovi na tržištu nekretnina kojima ćemo se morati prilagoditi, bez obzira jesmo li na strani koja nudi ili potražuje nekretninu.
