Već smo se kratko dotakli pitanja o pričuvi u članku u kojem smo pisali o tome tko su predstavnici stanara. Gotovo svatko tko kupuje stan u zgradi u kojoj se plaća zajednička pričuva, obavezno postavlja pitanje koliko ona iznosi. Podstanarima i vlasnicima stanova za najam pričuva je kamen spoticanja. U potrazi za nekretninom koju će unajmiti, podstanari se dodatno raspituju plaćaju li oni iznos pričuve, ili to podmiruje sam vlasnik stana. Potonje nažalost nije još uređeno zakonom jer vlasnik nekretnine je obvezan plaćati pričuvu, a u slučaju da podstanar odbije njeno plaćanje, najčešće se dogodi da vlasnici iznos pričuve samo pridodaju iznosu mjesečne stanarine. Problem se javlja i kad se iznos pričuve povisi zbog radova koje je potrebno obaviti, što dodatno predstavlja udarac budžetu podstanara.
Zajedničku pričuvu čine financijska sredstva koja uplaćuju svi suvlasnici u zgradi, a koja su namijenjena održavanju zgrade, odnosno održavanju zajedničkih prostorija i uređaja u gradi. Uređenje stubišta, stavljanje nove fasade, popravak pročelja, sanacija krova ili hitni popravci na zajedničkim dijelovima i uređajima u zgradi samo su neki od primjera za koje se izdvajaju novčana sredstva iz pričuve.
Pričuva je definirana Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao namjenski vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine i pokriva troškove održavanja i poboljšavanja nekretnine te služi za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. Suvlasnici zgrade uplaćuju novčana sredstva na račun koji je otvoren u tu svrhu i u skladu s određenim godišnjim ili višegodišnjim programom upravljanja zgradom. Ovlaštena osoba koja otvara račun, osigurava izvješća o stanju sredstava na računu i koja vodi brigu o održavanju i popravcima u zgradi je upravitelj.
Zajednička pričuva dijeli se na minimalnu i ugovorenu. Minimalna se odnosi na one zgrade koje imaju prinudnu upravu, a radi se o tome da suvlasnici nisu sklopili međuvlasnički ugovor i ugovor o upravljanju s upraviteljem. U tom slučaju dužni su godišnje uplaćivati iznose 0,54% vrijednosti njihovog posebnog dijela u vlasništvu nekretnine što je iznos koji odgovara 1.53 kune po metru kvadratnom mjesečno.
U zgradama u kojima su suvlasnici potpisali ugovor s upraviteljem i imaju međuvlasnički ugovor plaća se ugovorena zajednička pričuva. Suvlasnici dogovaraju visinu zajedničke pričuve te ona ovisi o njihovim financijskim mogućnostima kao i o tome koje su potrebe održavanja zgrade.
Povećanje iznosa pričuve najčešće je potrebno iz razloga što je na zgradi potrebno obaviti veće zahvate, što najčešće ovisi o pristanku suvlasnika, tj. odluci natpolovične većine.
Ukoliko se dogodi da netko od suvlasnika ne plaća pričuvu, upravitelj zgrade dužan je pokrenuti ovršni postupak putem javnobilježničkog ureda ili suda.
Oko plaćanja zajedničke pričuve ne bi smjelo biti problema. Svaki vlasnik stana, osim za vlastiti stambeni prostor, mora brinuti i za funkcionalnost i izgled same zgrade, jer nebriga i loše održavanje na kraju krajeva mogu utjecati i na njegov stan.
