Potraga za stanom u gradu Zagrebu u normalnim okolnostima završava na obostrano zadovoljstvo i najmodavaca i najmoprimaca. Stanove potražuju različiti profili ljudi: studenti, samci, parovi, obitelji s djecom, osobe s kućnim ljubimcima, poslovni ljudi, ljudi koji rade od kuće, umirovljenici, a od ove godine popisu možemo pridodati i građane Zagreba čije su nekretnine stradale u potresu, a kojima ministarstvo državne imovine financira najamninu za zamjenski stan. Upravo je njima posvećen ovaj članak jer se pokazalo kako pronaći stan koji bi bio financiran od strane države nije nimalo jednostavan zadatak.
Ministarstvo državne imovine potiče javljanje na poziv za sufinanciranje najamnine
Kako bi se pomoglo Zagrepčanima koji su ostali bez svojih domova, Ministarstvo državne imovine objavilo je 19. svibnja 2020. godine javni poziv za financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije. Na poziv se osim građana čije su nekretnine stradale u potresu mogu javiti i vlasnici nekretnina koji ih žele iznajmiti.
Ukratko, na poziv se mogu javiti građani s prebivalištem ili boravištem prijavljenim u nekretnini koja je oštećena u potresu i koja je pregledom dobila crvenu naljepnicu. Uz to ne smiju imati drugu useljivu nekretninu na području 20 kilometara od adrese oštećene nekretnine. Najamnina će se financirati u iznosu do maksimalno 70 kuna po metru kvadratnom, što se smatra prosječnom cijenom najma stana u Zagrebu. Za samca bi tako maksimalna sufinancirana najamnina iznosila 2450 kuna za stambenu površinu do 35 m2, a za četveročlanu obitelj maksimalna bi naknada iznosila 4550 kn.
Nepovjerenje prema državi vlada i među najmodavcima i najmoprimcima
I dok s jedne strane ministar poziva da se čim više ljudi javi, s druge najmodavci redom odbijaju potencijalne najmoprimce, a razlozi kojima opravdavaju svoju nezainteresiranost leže u nepovjerenju spram države, ali i želji da zaštite svoju nekretninu.
Nisu samo najmodavci koji strahuju da država neće plaćati najamninu, već i sami najmoprimci. Zabrinuti su jer ne znaju što će se dogoditi ako usele u stanove, a država prestane isplaćivati najamnine.
Najčešći razlog zbog kojeg najmodavci ne žele u svoje stanove primiti ljude čiju bi najamninu plaćala država je taj da se ugovor o najmu sklapa između najmodavca i ministarstva, u kojem slučaju se mora plaćati i porez državi. Mnogi od najmodavaca odlučuju uvećati iznos najamnine za iznos poreza koji moraju plaćati, što zapravo znači da to pada na leđa najmoprimaca. Kamen spoticanja su i pričuva te komunalna naknada koju bi trebali plaćati najmodavci, ali ih prebacuju na najmoprimce objašnjavajući kako oni koriste stan te bi stoga oni to trebali i plaćati.
Problem je i što mnogi vlasnici nekretnina nemaju riješene imovinsko-pravne odnose, pa čak i ako žele iznajmiti svoju nekretninu, ministarstvo s njima ne može sklopiti ugovor.
Za četveročlanu obitelj maksimalna naknada iznosi 4550kn, što je otprilike dostatno za stan površine 65 m2. Iznajmiti se može i veći stan koji je skuplji, ali država ga financira maksimalno do iznosa od 4550 kn. Dok takvih stanova u pravilu ima i može ih se naći, većina najmodavaca zazire od toga da iznajmi stan obiteljima s djecom. Razloga za odbijanje obitelji s djecom je mnogo, a uglavnom se opravdavaju time kako se radi o stanovima koji nije prikladan za djecu, boje se da će djeca uništiti namještaj, biti preglasna ili kako je najmoprimcima s djecom teže otkazati najam stana u slučaju neplaćanja stanarine i režija. Takav strah je iracionalan jer je proces otkazivanja najma jednak za sve, bilo da se radilo o obitelji s djecom, parovima ili samcima.
Vezano uz to, velik broj stanova koji se mogu naći u visini naknade od 4550 kn nije odgovarajuće veličine i ne mogu primiti višečlanu obitelj, pa su najmoprimci primorani potražiti veće stanove i dodatno ih plaćati uz naknadu koju im osigurava država.
Mnogi najmodavci se boje kako će se ponoviti priča sa zaštićenim najmoprimcima, pri čemu ih najviše zabrinjava činjenica što će biti s njihovom nekretninom ako najmoprimci neće htjeti izaći iz nekretnine jednom kad mjera financiranja najamnine završi. Zaštićeni najmoprimci čije su nekretnine stradale u potresu također spadaju u skupinu nepoželjnih najmoprimaca, te najmodavci ne žele čak niti razmisliti da im iznajme svoje stanove.
Iznajmljivači imaju pravo sami odlučiti kome će iznajmiti svoje nekretnine i to im nitko ne može osporiti. Međutim, uvijek je dobro informirati se o svojim pravima i načinima kako zaštititi svoju imovinu, kako se pritom najam ne bi ograničio na određen profil najmoprimaca, jer kako smo naveli na početku članka, stanove ne traže samo studenti i zaposleni samci, koji su za mnoge tipovi idealnih najmoprimaca. Četiri mjeseca nakon potresa jako je mali broj građana uspio privremeno riješiti svoje stambeno pitanje uz pomoć mjere financiranja najamnine od strane ministarstva. Prema posljednjim informacijama, još ih otprilike 460 čeka na zbrinjavanje samo u studentskom domu Cvjetno naselje, a dok se to ne dogodi, svoje dane provode u obilaženju gradskih institucija i iščekivanju donošenja Zakona o obnovi grada Zagreba nakon potresa, nadajući se da će njihove oštećene nekretnine biti uskoro obnovljenje i spremne za normalan život.
