Potraga za stanom u gradu Zagrebu u normalnim okolnostima završava na obostrano zadovoljstvo i najmodavaca i najmoprimaca. Stanove potražuju različiti profili ljudi: studenti, samci, parovi, obitelji s djecom, osobe s kućnim ljubimcima, poslovni ljudi, ljudi koji rade od kuće, umirovljenici, a od ove godine popisu možemo pridodati i građane Zagreba čije su nekretnine stradale u potresu, a kojima ministarstvo državne imovine financira najamninu za zamjenski stan. Upravo je njima posvećen ovaj članak jer se pokazalo kako pronaći stan koji bi bio financiran od strane države nije nimalo jednostavan zadatak.

Ministarstvo državne imovine potiče javljanje na poziv za sufinanciranje najamnine

Kako bi se pomoglo Zagrepčanima koji su ostali bez svojih domova, Ministarstvo državne imovine objavilo je 19. svibnja 2020. godine javni poziv za financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije. Na poziv se osim građana čije su nekretnine stradale u potresu mogu javiti i vlasnici nekretnina koji ih žele iznajmiti.

Ukratko, na poziv se mogu javiti građani s prebivalištem ili boravištem prijavljenim u nekretnini koja je oštećena u potresu i koja je pregledom dobila crvenu naljepnicu. Uz to ne smiju imati drugu useljivu nekretninu na području 20 kilometara od adrese oštećene nekretnine. Najamnina će se financirati u iznosu do maksimalno 70 kuna po metru kvadratnom, što se smatra prosječnom cijenom najma stana u Zagrebu. Za samca bi tako maksimalna sufinancirana najamnina iznosila 2450 kuna za stambenu površinu do 35 m2, a za četveročlanu obitelj maksimalna bi naknada iznosila 4550 kn.

Nepovjerenje prema državi vlada i među najmodavcima i najmoprimcima

I dok s jedne strane ministar poziva da se čim više ljudi javi, s druge najmodavci redom odbijaju potencijalne najmoprimce, a razlozi kojima opravdavaju svoju nezainteresiranost leže u nepovjerenju spram države, ali i želji da zaštite svoju nekretninu.

Nisu samo najmodavci koji strahuju da država neće plaćati najamninu, već i sami najmoprimci. Zabrinuti su jer ne znaju što će se dogoditi ako usele u stanove, a država prestane isplaćivati najamnine.

Najčešći razlog zbog kojeg najmodavci ne žele u svoje stanove primiti ljude čiju bi najamninu plaćala država je taj da se ugovor o najmu sklapa između najmodavca i ministarstva, u kojem slučaju se mora plaćati i porez državi. Mnogi od najmodavaca odlučuju uvećati iznos najamnine za iznos poreza koji moraju plaćati, što zapravo znači da to pada na leđa najmoprimaca. Kamen spoticanja su i pričuva te komunalna naknada koju bi trebali plaćati najmodavci, ali ih prebacuju na najmoprimce objašnjavajući kako oni koriste stan te bi stoga oni to trebali i plaćati.

Problem je i što mnogi vlasnici nekretnina nemaju riješene imovinsko-pravne odnose, pa čak i ako žele iznajmiti svoju nekretninu, ministarstvo s njima ne može sklopiti ugovor.

Za četveročlanu obitelj maksimalna naknada iznosi 4550kn, što je otprilike dostatno za stan površine 65 m2. Iznajmiti se može i veći stan koji je skuplji, ali država ga financira maksimalno do iznosa od 4550 kn. Dok takvih stanova u pravilu ima i može ih se naći, većina najmodavaca zazire od toga da iznajmi stan obiteljima s djecom. Razloga za odbijanje obitelji s djecom je mnogo, a uglavnom se opravdavaju time kako se radi o stanovima koji nije prikladan za djecu, boje se da će djeca uništiti namještaj, biti preglasna ili kako je najmoprimcima s djecom teže otkazati najam stana u slučaju neplaćanja stanarine i režija. Takav strah je iracionalan jer je proces otkazivanja najma jednak za sve, bilo da se radilo o obitelji s djecom, parovima ili samcima. 

Vezano uz to, velik broj stanova koji se mogu naći u visini naknade od 4550 kn nije odgovarajuće veličine i ne mogu primiti višečlanu obitelj, pa su najmoprimci primorani potražiti veće stanove i dodatno ih plaćati uz naknadu koju im osigurava država.

Mnogi najmodavci se boje kako će se ponoviti priča sa zaštićenim najmoprimcima, pri čemu ih najviše zabrinjava činjenica što će biti s njihovom nekretninom ako najmoprimci neće htjeti izaći iz nekretnine jednom kad mjera financiranja najamnine završi. Zaštićeni najmoprimci čije su nekretnine stradale u potresu također spadaju u skupinu nepoželjnih najmoprimaca, te najmodavci ne žele čak niti razmisliti da im iznajme svoje stanove.

Iznajmljivači imaju pravo sami odlučiti kome će iznajmiti svoje nekretnine i to im nitko ne može osporiti. Međutim, uvijek je dobro informirati se o svojim pravima i načinima kako zaštititi svoju imovinu, kako se pritom najam ne bi ograničio na određen profil najmoprimaca, jer kako smo naveli na početku članka, stanove ne traže samo studenti i zaposleni samci, koji su za mnoge tipovi idealnih najmoprimaca. Četiri mjeseca nakon potresa jako je mali broj građana uspio privremeno riješiti svoje stambeno pitanje uz pomoć mjere financiranja najamnine od strane ministarstva. Prema posljednjim informacijama, još ih otprilike 460 čeka na zbrinjavanje samo u studentskom domu Cvjetno naselje, a dok se to ne dogodi, svoje dane provode u obilaženju gradskih institucija i iščekivanju donošenja Zakona o obnovi grada Zagreba nakon potresa, nadajući se da će njihove oštećene nekretnine biti uskoro obnovljenje i spremne za normalan život.

Obiteljske kuće čine većinu stambenog fonda u Hrvatskoj i troše 40% od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća izgrađeno je prije 1987. godine što znači da imaju gotovo nikakvu ili minimalnu toplinsku izolaciju. Čak 70% energije za grijanje, hlađenje i pripremu tople vode troši se u takvim starijim objektima, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60% u odnosu na trenutnu.

Prijedlogom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Vlada je 14. svibnja 2020. godine donijela Izmjene i dopune Programa energetske obnove obiteljskih kuća, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je 25. lipnja 2020. godine javni poziv za građane. Osiguran je iznos od ukupno 203 milijuna kuna za provedbu ovog programa.

Prijave se službeno mogu podnijeti od 1. rujna 2020. godine, i to elektronskim putem prema metodi ”najbržeg prsta”.

Tko se sve može prijaviti?

Prijaviti se mogu svi građani, odnosno sve fizičke osobe čije kuće imaju više od 50% površine namijenjene stanovanju, do 3 stambene jedinice ili kvadraturu do 600 m2. Prijavitelji moraju u toj kući imati prebivalište prijavljeno  najkasnije do 1. lipnja 2020. godine, uredno vlasništvo i dokaz da je kuća legalna. Prijaviti se mogu vlasnici kuća u kontinentalnoj Hrvatskoj koje imaju energetski razred D ili niže, odnosno građani primorske Hrvatske čije kuće imaju energetski razred C ili niže.

Obiteljske kuće koje već imaju izrađen energetski certifikat ne stariji od 13. studenog 2012. godine ne moraju izrađivati novi prije obnove, ukoliko nakon njegovog izdavanja nisu bile provedene nikakve mjere energetske obnove i ako isti sadrži mjere potrebne za energetsku obnovu, a sve u skladu s pozivom. Troškove energetskog pregleda, izvješća i izrade energetskog certifikata prije i nakon obnove obiteljske kuće snosi prijavitelj i taj se trošak ne sufinancira od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Prema raspisanom javnom pozivu, prijaviti se ne mogu zgrade koje imaju upravitelja niti obiteljske kuće koje su u gradnji, postupku legalizacije ili postupku ishođenja Rješenja o izvedenom stanju, kojima je suvlasnik pravna osoba i koje imaju narušenu mehaničku otpornost i stabilnost konstrukcijskih elemenata.

Što se sufinancira energetskom obnovom i u kojem iznosu?

Programom se sufinanciraju mjere povećanja toplinske zaštite svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora ili cjelovite energetske obnove, koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnje sustava za korištenje OIE.

Maksimalni iznosi sufinanciranja određeni su za svaku pojedinačnu mjeru, a kombinacijom različitih mjera kućanstvo može dobiti i do 204 tisuće kuna bespovratnih sredstava, uključujući i PDV, a stopa sufinanciranja od 60% opravdanih troškova primjenjuje se na sve prihvatljive aktivnosti energetske obnove. Ostatak će građani morati osigurati iz vlastitih izvora.

Prijave se podnose elektronskim putem

Za razliku od 2015. godine, način prijave bit će isključivo putem sustava za e-Prijave na javni poziv Fonda. Za uspješnu prijavu potrebno je pripremiti elektronske verzije (scanove) dokaza o prebivalištu, vlasništvu i zakonitosti građevine, fotodokumentaciju postojećeg stanja, energetski certifikat i izvješće o energetskom pregledu prije energetske obnove te detaljnu ponudu opreme i radova. U slučaju ugradnje fotonaponskog sustava potreban je glavni projekt, a kod prijave kuće koja je dio zaštićene kulturno-povijesne cijeline, mora se tražiti odobrenje nadležnog tijela državne uprave za zaštitu spomenika kulture i prirode.  

Nakon što prijave budu obrađene, prijavitelji kojima budu odobrena sredstva od Fonda će dobiti Odluku i Ugovor o sufinanciranju. Korisnici sredstava zatim imaju rok od 24 mjeseca od dana potpisivanja Ugovora za provedbu energetske obnove i dostavu potrebne dokumentacije za isplatu odobrenih sredstava. Isplata sredstava na bankovni račun korisnika sredstava Fonda, odnosno izvođačima radova jednokratno će se isplatiti po završetku radova u roku od 30 dana od zaprimanja potpune dokumentacije korisnika za isplatu.

Prijavu na poziv Fonda može podnijeti sam prijavitelj ili može koristiti usluge energetskog certifikatora.

Za one prijavitelje kojima sufinanciranje bude odobreno i koji provedu obnovu, a koristili su pomoć energetskog certifikatora u procesu prijave, taj će trošak financirati Fond u najvišem dopuštenom iznosu od 500,00 kuna bruto, te će se smatrati opravdanim samo ako kod prijave navedu da su koristili usluge certifikatora za pomoć.

Financiranje energetske obnove obiteljskih kuća građanima kojima prijeti energetsko siromaštvo

Ukupno je 203 milijuna kuna predviđeno za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, od čega je 32 milijuna kuna namijenjeno financiranju energetske obnove obiteljskih kuća građana koji su u opasnosti od energetskog siromaštva. Svoj status dokazuju rješenjem da im se priznaje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu i preporukom nadležnog centra za socijalnu skrb.

Stopa financiranja od 100% opravdanih troškova primjenjuje se na sve prihvatljive troškove energetske obnove obiteljskih kuća, te će Fond dodjeljivati sredstva donacije za opravdane troškove projekta u maksimalnom iznosu do 200.000 kuna s PDV-om.

Građanima u ranjivoj skupini Fond će dodjeljivati sredstva donacije za naknade energetskim certifikatorima maksimalno do 1500 kuna za aktivnosti provedene prije prijave na poziv i maksimalno do 8500 kn za preostale aktivnosti nakon provedene energetske obnove.

Fond će za ovu skupinu građana financirati troškove izrade energetskog certifikata prije i nakon obnove, kao i naknadu certifikatorima za pomoć prilikom prijave.

Fond će dodjeljivati sredstva do kraja 2020. godine ili do iskorištenja raspoloživih sredstava

Sufinanciranje će biti odobreno svima koji zadovoljavaju uvjete propisane javnim pozivom, te će se sredstva dodjeljivati prema metodi ”najbržeg prsta”. Dakle, ona će biti dodijeljena najbržim prijaviteljima koji će imati svu potrebnu dokumentaciju koja odgovara propisanim uvjetima.

Ministarstvo graditeljstva ovim programom želi potaknuti primjenu mjera energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. Pritom bi se smanjila količina potrebne energije za zagrijavanje i hlađenje prostora. Osim toga doprinijelo bi se značajnoj energetskoj i financijskoj uštedi, ali i povećanju kvalitete boravka u prostoru. Bivši ministar Štromar pozvao je građane da se odazovu na ovaj poziv u što većem broju te je najavio kako će se predviđeni iznos i povećati ukoliko bude potrebe.

Više informacija o detaljima i uvjetima prijave možete potražiti u Javnom pozivu objavljenom na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Izvor: Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja